Rad u vrućinskom valu

Rad u vrućinskom valu i utjecaj na radnike te prevencija u Sloveniji

Suočavanje s radnim uvjetima tijekom vrućinskih valova

Prema podacima iz cijelog svijeta, posljednjih sedam godina bilo je najtoplije u povijesti zabilježenih temperatura. Još je alarmantnije što je Sicilija u Italiji nedavno zabilježila najvišu temperaturu u Europi dosad. Nevjerojatnih 48,8 stupnjeva Celzijusa.

Utjecaj klimatskih promjena na globalno zatopljenje

Klimatske promjene, rezultat rastućih emisija stakleničkih plinova, dovode do češćih i intenzivnijih vrućinskih valova. Mauro Facchini iz C3S je u raspravi s Deutsche Welle naglasio da su temperature i ekstremni vremenski događaji iz prošle godine upozorenje o potrebi smanjenja globalnih emisija.

Da bismo spriječili najkatastrofalnije posljedice klimatskih promjena, Facchini predlaže da je ključno ograničiti globalno zatopljenje na 1,5°C iznad predindustrijskih razina, u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma iz 2015. Od tada su znanstvenici iz WWA istaknuli da je Zemlja već postigla zagrijavanje za gotovo 1,2°C.

Još je alarmantnije što predviđaju da ako globalno zatopljenje doseže 2 stupnja Celzijusa, vjerojatnost vrućinskih valova će se povećati od dva do dvadeset puta, s temperaturama vrućinskih valova koje će biti više za 0,5 do 1,5 stupnja Celzijusa. Što to znači za budućnost? Predviđanja pokazuju da ako globalno zagrijavanje dostigne 2°C, vjerojatnost vrućinskih valova će se povećati 2 do 20 puta, s vrućinskim valovima koji će prosječno biti topliji za 0,5 do 1,5°C.

Gospodarski utjecaj vrućinskih valova

Vrućinski valovi koji traju duže od četiri dana povećavaju stopu smrtnosti za 1,5 do 5 puta u usporedbi s kratkotrajnim vrućinskim periodima. Visoke temperature ne utječu samo na zdravlje već imaju značajne ekonomske posljedice.

U istraživanju objavljenom u prestižnom znanstvenom časopisu Nature prošlog oktobra analizirane su ekonomske posljedice vrućinskih valova u 1.692 gradova širom svijeta. Utvrđeno je da bi godišnji gubitak proizvodnje uslijed vrućinskih valova mogao iznositi čak 2,3% BDP-a u nekim gradovima.

Prevencija i mjere u Sloveniji

Slovenija, poput većine europskih zemalja, prepoznaje ozbiljnost situacije i poduzima korake kako bi se prilagodila novim klimatskim uvjetima.

Među inicijativama su edukativne kampanje usmjerene prema poslodavcima i radnicima o potrebi prilagodbe radnog vremena i uvjeta tijekom ekstremnih vrućinskih dana. Također se savjetuje dodatna hidratacija, česte pauze i korištenje zaštitne opreme poput šešira i sunčanih naočala.

Nadalje, poslodavci su dužni pružiti adekvatne uvjete za radnike, uključujući pristup svježoj vodi i hladnim prostorima za odmor. U nekim sektorima, kao što je građevinarstvo, preporučuje se prilagodba radnog vremena kako bi se izbjegao rad tijekom najtoplijeg dijela dana.

Uz preventivne mjere, Slovenija također ulaže u infrastrukturne projekte kako bi se smanjili efekti vrućinskih valova, poput urbanog zelenila i hladnih zona u gradskim središtima.

U zaključku, dok se svijet nastavlja prilagođavati sve češćim i intenzivnijim vrućinskim valovima, važno je da se i Slovenija nastavi prilagođavati i poduzimati mjere kako bi zaštitila svoje građane i ekonomiju.

Zaštita radnika na otvorenom u Sloveniji i što trenutni propisi kažu?

Trenutačno u Sloveniji ne postoji specifična regulativa koja precizno postavlja smjernice za poslodavce o osiguranju sigurnosti radnika na otvorenom, posebno u pogledu izloženosti sunčevoj svjetlosti. Postoji Pravilnik o zahtjevima za osiguranje sigurnosti i zdravlja radnika na radnim mjestima (UL RS 89/1999, 39/2005, 43/2011), ali njegov članak 93 samo navodi da radna mjesta na kojima radnici rade na otvorenom moraju biti adekvatno zaštićena od štetnih vremenskih utjecaja. Specifične mjere prepuštene su diskreciji i domišljatosti poslodavaca. Pravilnik spominje sunčeve zrake samo u kontekstu zasjenjivanja prozora u zatvorenim radnim prostorima kako izravne zrake ne bi utjecale na radnike. Zaštita od ekstremnih temperatura određena je samo za zatvorena radna mjesta.

Nadalje, članak 94 pravilnika navodi da poslodavci moraju radnicima koji obavljaju lakše poslove na otvorenom, od 1. studenog do 31. ožujka, omogućiti povremeno grijanje ako temperatura padne ispod +16 °C. U Sloveniji je zaštita radnika na otvorenom u kontekstu izloženosti suncu djelomično regulirana, ali postoji praznina u propisima. Iako postoji Pravilnik o sigurnosti i zdravlju radnika na radnim mjestima (UL RS 89/1999, 39/2005, 43/2011), ne definira specifično mjere zaštite od sunca. Članak 93 pravilnika navodi da radna mjesta na otvorenom moraju biti zaštićena od štetnih vremenskih utjecaja, ali određivanje specifičnih mjera prepušta poslodavcima.

Sunčeve zrake spominju se samo u odnosu na zasjenjivanje prozora zatvorenih radnih prostora. Čini se da je fokus na zaštiti od hladnoće. Članak 94 predviđa povremeno grijanje za radnike koji rade na otvorenom između 1. studenog i 31. ožujka kada temperature padaju ispod +16 °C. Međutim, zaštita od visokih temperatura tijekom ljetnih mjeseci trenutno nije adresirana.

Najbolji pristupi i mjere zaštite radnika tijekom toplinskih valova

U vremenima ekstremne vrućine, svaka organizacija i poslodavac imaju zadatak adekvatno se brinuti o zdravlju i sigurnosti svojih zaposlenika. Kako to postići?

Osnova je temeljita analiza i procjena rizika. Bitno je identificirati moguće opasnosti povezane s radom na suncu i definirati područja najvećeg rizika. Na temelju tih nalaza, tvrtka postavlja specifične ciljeve za sprječavanje izlaganja sunčevoj svjetlosti.

Jedna od glavnih strategija je prilagodba radnog okruženja. Radno vrijeme može se promijeniti tako da zaposlenici ne rade tijekom najtoplijih sati dana, između 10 i 16 sati. Također ima smisla uložiti u prenosive suncobrane na gradilištu i osigurati dostupnost hladne pitke vode.

Ne smije se zanemariti važnost zaštitne opreme. Odjeća koju nose zaposlenici trebala bi biti izrađena od gustih materijala koji sprečavaju prolaz UV zraka. Osim toga, bitno je osigurati kvalitetne sunčane naočale, zaštitne šešire i kreme za sunčanje s visokim zaštitnim faktorom.

Bez obzira na kvalitetu mjera, njihova učinkovitost ovisi o tome jesu li zaposlenici dobro informirani i obučeni za pravilnu uporabu. Komunikacija je ključ: vizualni podsjetnici, poput plakata i brošura, mogu upozoravati na opasnosti i nuditi rješenja za sigurnije radno okruženje tijekom toplinskih valova.

Prilagodba radnog okruženja

Kako organizirati posao? Ideja je prilagoditi posao. I smanjiti izloženost suncu tijekom najtoplijih sati (između 10 i 16 sati). Prilagodbe koje treba razmotriti uključuju:

• Početak rada ranije kako bi se izbjegao vrhunac dnevnih temperatura.
• Razdijeljeni radni dan, koji može uključivati duže pauze tijekom najtoplijih sati.
• Obavljanje najzahtjevnijih ili najtežih zadataka ujutro kada su temperature niže.
• Kombiniranje rada na otvorenom i unutra ili u hladu kako bi se smanjila izravna izloženost suncu.

Oprema radilišta: Radilište treba biti opremljeno sjenom gdje je to moguće. Portabilni suncobrani, sjenoviti šatori ili sjenice mogu biti korisni. Ovo će osigurati zaštitu od izravnog sunčevog svjetla i smanjiti rizik od toplinskog udara.

Osiguranje hladne vode: Hidratacija je ključna. Radnici trebaju biti potaknuti da redovito piju vodu i osigurana bi im trebala biti dostupna hladna voda. Također je korisno imati termos boce kako bi voda ostala hladna tijekom cijelog dana.

Zaštitna oprema: Ulaganje u zaštitnu opremu je neophodno. Pored obične radne odjeće, zaštita od sunca može se osigurati dodatnom opremom. Preporučuje se upotreba šešira s širokim obodom koji štiti lice, vrat i uši. Zaštita očiju također je bitna, pa je potrebno osigurati sunčane naočale koje blokiraju UV zrake. Osim toga, pružanje laganih majica s dugim rukavima i hlača može spriječiti opekline od sunca. Boje poput plave i zelene su bolje od bijele jer mogu reflektirati više UV zraka.

Redovito informiranje i obuka radnika

Informiranje i obuka zaposlenika o opasnostima izlaganja suncu i važnosti mjera zaštite od sunca ključni su faktor u osiguranju njihove sigurnosti. Redovitost takvog obrazovanja ovisi o specifičnostima radnog mjesta i rizicima uključenim. Na primjer, radnici na otvorenom koji su tek zaposleni trebali bi dobiti početnu obuku o tim opasnostima i mjerama zaštite.

U Pharsol Protect preporučujemo lagane radne odjeće i radne hlače koje unatoč vrućini pružaju dovoljno zaštite, kao i niske radne cipele. Poruke i podsjetnici na vidljivim mjestima: Da bi radnici stalno pridržavali sigurnosnih mjera, treba osmisliti podsjetnike i postaviti ih na vidljiva mjesta. Mogu biti u obliku upozoravajućih znakova, letaka ili brošura koje upozoravaju na rizike izlaganja suncu i kako se zaštititi.

Međutim, s obzirom na svakodnevnu i tjednu izloženost suncu, trajanje izlaganja i intenzitet UV indeksa, redovite mjesečne informacije bile bi preporučljive za većinu radnika na otvorenom. Ova obuka može biti organizirana u obliku kratkih, ciljanih sesija, osiguravajući da su zaposlenici stalno svjesni rizika i zaštitnih mjera. Ulaganje u sigurnost i dobrobit zaposlenika ne samo da je etički ispravno, već je i ekonomski opravdano. Zdravi i motivirani radnici doprinose boljim radnim rezultatima i ukupnom uspjehu organizacije.